Kultur als Lebenshilfe

Kultura kao životni oslonaC

Studijsko putovanje Hrvatske kulturne zajednice – Ogranka Matice hrvatske Wiesbaden

 

Wiesbaden, 5. ožujka 2017. U povodu priprema za  studijsko putovanje i seminar u Dubrovnik, a  koji i ove godine priređuje  radna grupa Hrvatske kulturne zajednice – Ogranak Matice hrvatske  Wiesbaden (HKZ/OMH), upriličen je susret s Maticom iseljenika Dubrovnika i Dubrovačkim listom.

Voditeljica radne grupe Vesna Ljiljanić predstavila je glavne točke iz sedmodnevnog programa. Sudionicima radionice biti će, uz vodstvo Janike Ernst, savjetnice za dijabetes iz prestižne Njemačke klinike za dijagnostiku, osposobljeno da unatoč otežavajućim  tegobama, uzrokovanom oboljenjem ili poremećajem metabolizma  provedu aktivan i nesputavajući  godišnji odmor. Izvješće o sličnom putovanju u Poreč 2016. godine,  naveo je Ivica Košak, predsjednik Zajednice HKZ/OMH, objavljeno je u časopisu Riječ.[1] Seminar i radionica biti će održani u Dubrovniku od 9. do 16. travnja 2017.[2] godine. Projekt će biti medijski praćen od lokalnih medija Dubrovačkog vjesnika, najavila je na susretu u Wiesbadenu gospođa Anđelaka Kelava, zamjenica glavnog urednika Dubrovačkog vjesnika. Dubrovnik kao odredište ima izvrsne prednosti, naglasila je gospđa Maja Mozara, voditeljica ureda Matice iseljenika Dubrovnik jer, pored klimatskih uvjeta i mediteranske dijete, postoji i snažna, živa tradicija brige za zdravlje u gradu podno Srđa.

Jedna od najstarijih Europskih ljekarni nalazi se upravo u Dubrovniku. Ove godine biti će obilježena 700-ta godišnjica kontinuiranog rada te ljekarne u samostanu Male braće u Dubrovniku. A  i hrvatski najstariji zapis uputa za liječenje čuva se kao rukopis na u Dominikanskom samostanu u gradu Dubrovniku.[3] Slaven Ljiljanić, potpredsjednik HKZ/OMH predstavio je radnu grupu za samopomoć unutar HKZ/OMH, a koja je: - zasnovana  na dobrovoljnoj osnovi i koristi za  uzajamnu pomoć članova u postizanju ciljeva za  preuzimanje nadzora nad vlastitim životom. U grupi se radi iz  uvjerenje kako članovi zajednice mogu pomoći jedni drugima. Ne samo u pripremi zajedničkog folklornog nastupa, literarne večeri  nego i u pružanju neposredne pomoći članovima jednako kao i praćenju odnosa društva i borbi za prava.

Grupa za samopomoć iz HKZ/OMH registrirana je pri Zdravstvenom uredu u Wiesbadenu (Gesundheitsamt) pod imenom „Kultur als Lebenshilfe“. Njezini ciljevi kao i povijest osnivanja objavljeni su i na internetu: http://www.lebenshilfe.hkz-wi.de/

Kultura kao životni oslonac je prva takva grupa, ne samo hrvatskih državljana  i njihovih potomaka u Njemačkoj nego i zasada jedina radna grupa za samopomoć iz redova migracije. A kako se tu ne radi samo o stvaranju novih potreba, ukazuje višegodišnja praksa Kulturne zajednice u Wiesbadenu.

 

O potrebi projekta: Kultura kao životni oslonac

U ispitivanju iz 2009. godine, a provedenom među članovima HKZ-OMH-Wi pokazalo se, kako svi sudionici imaju neku od tegoba vezanu na  tzv. civilizacijska oboljenja. Članovi i prijatelji HKZ-OMH-Wi izražavaju potrebu povratka na  poznato. Često su to  povratak vjeri, obitelji i etničkoj skupini od kojih se očekuju sigurnost. A kako bi se suprotstavili osjećaju bespomoćnost u stranom svijetu. Često se tu navodi i potraga za smislom, kako to opisuje i jedna opsežna njemačka studija.[4]

Quelle: Kroatische Kulturgemeinschaft e.V. Selbsthilfegruppe/Mitgliederbefragung 12.02.2012. Eigene Auswertung.

Kulturni koncepti u organizacijama (ne samo hrvatskih) migrantskih zajednica ne samo da su vrlo heterogeni, oni su također podložni stalnim prilagodbama.[5] Kod starijih osoba (s migracijskom pozadinom) te promjene predstavljaju u pravilu   konflikt ili stres. Negativna slika starenja u prvom planu predstavlja (zdravstvena) ograničenja i gubitke, te može predstavljati u svakoj životnoj negativne aspekte, a  koji su  ovisni i od  objektivno postojećih smanjenih resursa te sposobnosti na percipiraju istih, te nekorištenja istih.[6]  U starosti ljudi ne vole mijenjati poznato za nepoznato. Zato je čest je “povratak na staro“, izražen u povratku prema  vjeri, obitelji ili članovima njihovih vlastitih etničkih skupina, jer to može osigurati sigurnost u uvjetima  povećanog osjećaja bespomoćnost i potrage za smislom.[7]  Međutim, definirani kulturni koncepti ne samo da su vrlo heterogeni, oni su također podložni reakcijama stalnim prilagodbama.[8] Starije osobe s migracijskom pozadinom to doživljava kao stres ili konfliktnu situaciju.

S provedbom projekta Kultura kao životni oslonac planira se za članove i prijatelje HKZ-OMH-Wi ostvariti jedan primjer dobre prakse za očuvanje i sticane dobre psihofizičke kondicije, te pokazati kako učestvovanju u kulturnom radu ne svršava s konzumnom dobrog i lijepog.  Aktivni rad na upoznavanju vlastitih mogućnosti, stvaralačkih sposobnosti, pa i potreba, doprinijeti će većoj samostalnosti i orijentaciji  u otežanim okolnostima (starenje u migraciji).

Kultura shvaćena kao savjetovanje pruža niz pravila za svakodnevni život te pomoć u teškim situacijama. Kulturna pozadina također utječe na stavove i očekivanja svih životnih dobi. Ljudi iz različitih kultura imaju različitu sliku starenja, koje su individualno ovisne o društvenih utjecaja i za suočavanje sa zahtjevima ciljeva u životu.

U statistici o aktualnoj skrbi za 2005. godinu Federalnog zavoda za statistiku[9]  nalazimo izvješće o stanju stranaca u Njemačkoj[10] , posebno u  Petom izvješću o stanju starije generacije. Pa ipak tu  nema kvantificirane procjene potreba za pažnjom i stupnju zaštite ljudi s migracijskom pozadinom u cjelini, pojedinačno  kao ni posebnih  razlikovanja po spolu.

Usklađivanje orijentirane aktivnosti  u projektu „Kultura kao životni oslonac“ - grupe za podršku u hrvatskoj kulturnoj zajednici Wiesbaden, ima za cilj između ostalog, izgradnja višejezično konzultacije i koordinaciju kao doprinos međunarodnim Službama za njegu, a sve s ciljem bolje skrbi za starije,  ugrožene ili pak prve generacije migranata kako bi se osiguralo zadovoljavanje njihovih temeljnih ljudskih potreba. Projekti uključuju ciljano savjetovanje, zdravstveni trening (smjernice o fizičkom i mentalnom pokreta), kao i razne slobodne aktivnosti kako bi se izbjegla izolacija.

Studija o potrebi i ciljevima radne grupe objavljena je kao posebno izdanje (Izbor[11]) časopisa „RIJEČ“ za 2016. godinu, a poslužila je obrazloženju i uspješnu provedbu  registriranja pri Općinskom povjerenstvu za zdravstvo grada Wiesbadena (Gesundheitsamt Wiesbaden).

Vlastita istraživanja (objavljeni u časopisu Riječ – Izbor za 2016. godinu) kao i radovi objavljeni u nakladi njemačkog Ureda za useljeništvo i integraciju ukazuju kako migranti u pravilu imaju posebne potrebe mjera za čuvanje zdravlja.[12]

Negativne posljedice manjkave ili krive brige o kulturnom radu s negativnom odrazom na  zdravlje, nisu samo rezultat otežanih uvjeta života u iseljeništvu, nego mogu biti i posljedica mentaliteta. Djelovanje i utjecaj pozitivnih kulturnih djela (literature, primijenjene umjetnosti, glazbe) ima u pravilu pozitivan utjecaj kako na pojedinca tako i na sredinu.

Projekt Kultura kao životni oslonac ima za cilj,  na jednoj strani pobuditi unutarnju potrebu stvaralačkog izražaja, a ne drugoj omogućiti pristup kulturnom sadržaju u interakcija s upoznavanjem kako vlastitog kulturnog nasljeđa tako i razmjeni interkulturalnog sadržaja u životnom okruženju.

 

Vesna Ljiljanić, Anđelka Kelava, Slaven Ljiljanić, Maja Mozara, Ivica Košak              Foto: Maja Mozara

Ivica Košak